Današnji datum: 15. kolovoza 2022.
S t a t i s t i k a
24. lipnja 2009.BROJNO STANJE U BOSANSKOPOSAVSKIM ZUPAMA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE
BIJELO BRDO
Broj osoba 1991. = 2.191
Broj osoba 2007. = 17
Broj osoba 2008. = 35
Razlika 2007/2008. = plus18 osoba
BIJELJINA
Broj osoba 1991. = 810
Broj osoba 2007. = 135
Broj osoba 2008. = 105
Razlika 2007/2008 = minus30 osoba
BOĆE
Broj osoba 1991. = 2.950
Broj osoba 2007. = 686
Broj osoba 2008. = 626
Razlika 2007/2008. = minus 58 osoba
BOSANSKI BROD
Broj osoba 1991. = 4.780
Broj osoba 2007. = 183
Broj osoba 2008. = 98
Razlika 2007/2008. = minus 85 osoba
BOSANSKI ŠAMAC
Broj osoba 1991. = 1.290
Broj osoba 2007. = 181
Broj osoba 2008. =133
Razlika 2007/2008. = minus 48 osoba
BRČKO
Broj osoba 1991. = 2.480
Broj osoba 2007. = 562
Broj osoba 2008. = 546
Razlika 2007/2008. = minus 16 osoba
BRUSNICA
Broj osoba 1991. = 1.350
Broj osoba 2007. =36
Broj osoba 2008. = 32
Razlika 2007/2008. = minus 4 osobe
BUKOVICA
Broj osoba 1991. = 1.250
Broj osoba 2007. = 1
Broj osoba 2008. = 1
Razlika 2007/2008. = jednako
CER
Broj osoba 1991. =2.950
Broj osoba 2007. = 27
Broj osoba 2008. = 35
Razlika 2007/2008. = plus 8 osoba
ČARDAK
Broj osoba 1991. = 3264
Broj osoba 2007. = 120
Broj osoba 2008. = 116
Razlika 2007/2008. = minus 4 osobe
DERVENTA
Broj osoba 1991. = 8.380
Broj osoba 2007. = 322
Broj osoba 2008. = 312
Razlika 2007/2008. = minus 10 osoba
DOMALJEVAC
Broj osoba 1991. = 5.920
Broj osoba 2007. = 3.786
Broj osoba 2008. = 3802
Razlika 2007/2008. = plus 16 osoba
D. TRAMOŠNICA
Broj osoba 1991. = 2.732
Broj osoba 2007. = 330
Broj osoba 2008. = 348
Razlika 2007/2008. = plus 18 osoba
DUBRAVE
Broj osoba 1991. = 7.962
Broj osoba 2007. = 3.300
Broj osoba 2008. = 3.200
Razlika 2007/2008. = minus 100 osoba
FOČA k/Doboja
Broj osoba 1991. = 3.990
Broj osoba 2007. = 131
Broj osoba 2008. = 148
Razlika 2007/2008- = plus 17 osoba
GAREVAC
Broj osoba 1991. = 2.943
Broj osoba 2007. = 157
Broj osoba 2008. = 173
Razlika 2007/2008. = plus 16 osoba
GORNJA DUBICA
Broj osoba 1991. = 7.530
Broj osoba 2007. = 1.405
Broj osoba 2008. = 1.510
Razlika 2007/2008. = plus 105 osoba
G. MOČ. SIJEKOVAC
Broj osoba 1991. = 1.792
Broj osoba 2007. = 22
Broj osoba 2008. = 14
Razlika 2007/2008. minus 8 osoba
GORICE
Broj osoba 1991. = 1.952
Broj osoba 2007. = 233
Broj osoba 2008. = 205
Razlika 2007/2008. = minus 28 osoba
G. TRAMOŠNICA
Broj osoba 1991. = 2.250
Broj osoba 2007. = 450
Broj osoba 2008. = 430
Razlika 2007/2008. = minus 20 osoba
GRADAČAC
Broj osoba 1991. = 1990
Broj osoba 2007. = 330
Broj osoba 2008. = 307
Razlika 2007/2008. = minus 23 osobe
GREBNICE
Broj osoba 1991. = 1.295 (2001. godine)
Broj osoba 2007. =1.382
Broj osoba 2008. = 1.431
Razlika 2007/2008. plus 49 osoba
KOLIBE
Broj osoba 1991. = 1.950
Broj osoba 2007. = 34
Broj osoba 2008. = 9
Razlika 2007/2008 = minus 25 osoba
KOPANICE
Broj osoba 1991. = 1.390
Broj osoba 2007. = 354
Broj osoba 2008. = 344
Razlika 2007/2008. minus 10 osoba
KORAĆE
Broj osoba 1991. = 3.258
Broj osoba 2007. = 106
Broj osoba 2008. = 98
Razlika 2007/2008. = minus 8 osoba
KREPŠIĆ
Broj osoba 1991. = 913
Broj osoba 2007. = 104
Broj osoba 2008. = 104
Razlika 2007/2008. = jednako
KULINA
Broj osoba 1991. = 950
Broj osoba 2007. = 13
Broj osoba 2008. = 14
Razlika 2007/2008. plus 1 osoba
MODRIČA
Broj osoba 1991. = 3.532
Broj osoba 2007. = 100
Broj osoba 2008. 68
Razlika 2007/2008. = minus 32 osobe
N. SELO - BALEGOVAC
Broj osoba 1991. = 1.546 (2001. godine)
Broj osoba 2007. = 1.700
Broj osoba 2008. 1650
Razlika 2007/2008. = minus 50 osoba
NOVO SELO k/BB
Broj osoba 1991. = 3.050
Broj osoba 2007. = 86
Broj osoba 2008. = 116
Razlika 2007/2008. = plus 30 osoba
ODŽAK
Broj osoba 1991. = 2.945
Broj osoba 2007. = 1.715
Broj osoba 2008. = 1.754
Razlika 2007/2008. plus 39 osoba
ORAŠJE
Broj osoba 1991. = (novoosnovana župa)
Broj osoba 2007. = 1.245
Broj osoba 2008. 1.139
Razlika 2007/2008. minus 52 osobe
OŠTRA LIKA – BOK
Broj osoba 1991. = 7.350
Broj osoba 2007. = 3.203
Broj osoba 2008. = 3.102
Razlika 2007/2008. = minus 101 osoba
PEĆNIK
Broj osoba 1991. = 2.350
Broj osoba 2007. = 150
Broj osoba 2008. =137
Razlika 2007/2008. = minus 13 osoba
PLEHAN
Broj osoba 1991. = 8.120
Broj osoba 2007. = 156
Broj osoba 2008. = 95
Razlika 2007/2008. minus 61 osoba
POLJACI
Broj osoba 1991. = 2.212
Broj osoba 2007. = 212
Broj osoba 2008. = 201
Razlika 2007/2008. minus 11 osoba
POS. MAHALA
Broj osoba 1991. = 1.508
Broj osoba 2007. = 527
Broj osoba 2008. = 506
Razlika 2007/2008. = minus 21 osoba
POTOČANI
Broj osoba 1991. = 4.532
Broj osoba 2007. = 1.070
Broj osoba 2008. = 1.070
Razlika 2007/2008. jednako
PRUD
Broj osoba 1991. = 1.987
Broj osoba 2007. = 763
Broj osoba 2008. = 729
Razlika 2007/2008. = minus 34 osobe
SOČANICA
Broj osoba 1991. = 1.750
Broj osoba 2007. = 4
Broj osoba 2008. = 4
Razlika 2007/2008.= jednako
SRED. SLATINA
Broj osoba 1991. = 993
Broj osoba 2007. = 50
Broj osoba 2008. = 52
Razlika 2007/2008. = plus 2 osobe
SVILAJ
Broj osoba 1991. = 4.215
Broj osoba 2007. = 1430
Broj osoba 2008. = 1400
Razlika 2007/2008. minus 30 osoba
ŠPIONICA
Broj osoba 1991. = 3.425
Broj osoba 2007. = 1.500
Broj osoba 2008. = 1.500
Razlika 2007/2008. jednako
TIŠINA
Broj osoba 1991. = 5.982
Broj osoba 2007. = 445
Broj osoba 2008. = 517
Razlika 2007/2008. = plus 72 osobe
TOLISA
Broj osoba 1991. = 13.850
Broj osoba 2007. = 11.000
Broj osoba 2008.= 11.000
Razlika 2007/2008. = jednako
TURIĆ
Broj osoba 1991. = 1.690
Broj osoba 2007. = 240
Broj osoba 2008. = 185
Razlika 2007/2008. = minus 30 osoba
ULICE
Broj osoba 1991. = 5.350
Broj osoba 2007. = 850
Broj osoba 2008. = 850
Razlika 2007/2008. = jednako
VIDOVICE
Broj osoba 1991. = 2.797
Broj osoba 2007. = 1.082
Broj osoba 2008. = 1.044
Razlika 2007/2008. = minus 38 osoba
ZOVIK
Broj osoba 1991. = 3.860
Broj osoba 2007. = 1.041
Broj osoba 2008. = 1.025
Razlika 2007/2008. = minus 16 osoba
ŽERAVAC
Broj osoba 1991. = 2.720
Broj osoba 2007. = 76
Broj osoba 2008. = 120
Razlika 2007/2008. = plus 44 osobe
NA CIJELOM PODRUČJU UKUPNO
BROJ OSOBA 1991. = 166.282
BROJ OSOBA 2007. = 43.553
BROJ OSOBA 2008. = 42.991
RAZLIKA 2007/2008. = minus 562 osobe
STATISTIKA OBITELJI
BROJ OBITELJI
BROJ OSOBA
PROSJEČAN BROJ ČLANOVA PO JEDNOJ OBITELJI
BIJELO BRDO
Broj obitelji 2008. godine = 17
Broj osoba u župi 2008. godine = 35
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,0
BIJELJINA
Broj obitelji 2008. godine = 68
Broj osoba u župi 2008. godine = 105
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5
BOĆE
Broj obitelji 2008. godine = 263
Broj osoba u župi 2008. godine = 628
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3
BOSANSKI BROD Broj obitelji 2008. godine = 77
Broj osoba u župi 2008. godine = 98
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,2
BOSANSKI ŠAMAC
Broj obitelji 2008. godine = 83
Broj osoba u župi 2008. godine = 133
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,6
BRČKO
Broj obitelji 2008. godine = 231
Broj osoba u župi 2008. godine = 546
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3
BRUSNICA
Broj obitelji 2008. godine = 17
Broj osoba u župi 2008. godine = 29
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,7
BUKOVICA
Broj obitelji 2008. godine = 1
Broj osoba u župi 2008. godine = 1
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1
CER
Broj obitelji 2008. godine = 22
Broj osoba u župi 2008. godine = 32
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,4
ČARDAK
Broj obitelji 2008. godine = 73
Broj osoba u župi 2008. godine = 116
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5
DERVENTA
Broj obitelji 2008. godine = 178
Broj osoba u župi 2008. godine = 312
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,7
DOMALJEVAC
Broj obitelji 2008. godine = 1.040
Broj osoba u župi 2008. godine = 3.802
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,7
DONJA TRAMOŠNICA
Broj obitelji 2008. godine = 122
Broj osoba u župi 2008. godine = 348
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,8
DUBRAVE
Broj obitelji 2008. godine = 1.194
Broj osoba u župi 2008. godine = 3.200
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,6
FOČA
Broj obitelji 2008. godine = 92
Broj osoba u župi 2008. godine = 148
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,6
GAREVAC
Broj obitelji 2008. godine = 80
Broj osoba u župi 2008. godine = 173
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,1
GORNJA DUBICA
Broj obitelji 2008. godine = 563
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.510
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,6
GORNJA MOČILA - SIJEKOVAC
Broj obitelji 2008. godine = 6
Broj osoba u župi 2008. godine = 14
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3
GORICE
Broj obitelji 2008. godine = 107
Broj osoba u župi 2008. godine = 205
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,9
GORNJA TRAMOŠNICA
Broj obitelji 2008. godine = 137
Broj osoba u župi 2008. godine = 430
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1
GRADAČAC
Broj obitelji 2008. godine = 135
Broj osoba u župi 2008. godine = 307
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,2
GREBNICE
Broj obitelji 2008. godine = 437
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.431
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,2
KOLIBE
Broj obitelji 2008. godine = 6
Broj osoba u župi 2008. godine = 9
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5
KOPANICE
Broj obitelji 2008. godine = 174
Broj osoba u župi 2008. godine = 344
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,9
KORAĆE
Broj obitelji 2008. godine = 49
Broj osoba u župi 2008. godine = 98
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2
KREPŠIĆ
Broj obitelji 2008. godine = 49
Broj osoba u župi 2008. godine = 104
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,1
KULINA
Broj obitelji 2008. godine = 6
Broj osoba u župi 2008. godine = 14
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3
MODRIČA
Broj obitelji 2008. godine = 44
Broj osoba u župi 2008. godine = 68
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5
NOVO SELO - BALEGOVAC
Broj obitelji 2008. godine = 601
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.650
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,7
NOVO SELO kod BOS. BRODA
Broj obitelji 2008. godine = 63
Broj osoba u župi 2008. godine = 116
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,8
ODŽAK
Broj obitelji 2008. godine = 561
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.754
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,6
ORAŠJE
Broj obitelji 2008. godine = 410
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.193
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,9
OŠTRA LUKA - BOK
Broj obitelji 2008. godine = 982
Broj osoba u župi 2008. godine = 3.102
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1
PEĆNIK
Broj obitelji 2008. godine = 97
Broj osoba u župi 2008. godine = 137
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,4
PLEHAN
Broj obitelji 2008. godine = 60
Broj osoba u župi 2008. godine =137
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,4
POLJACI
Broj obitelji 2008. godine = 201
Broj osoba u župi 2008. godine = 701
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,4
POSAVSKA MAHALA
Broj obitelji 2008. godine = 212
Broj osoba u župi 2008. godine = 506
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3
POTOČANI
Broj obitelji 2008. godine = 410
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.070
Prosječan broj članova po obitelji u župi =2,6
PRUD
Broj obitelji 2008. godine = 254
Broj osoba u župi 2008. godine = 729
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,8
SOČANICA
Broj obitelji 2008. godine = 2
Broj osoba u župi 2008. godine = 4
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2
SREDNJA SLATINA
Broj obitelji 2008. godine = 32
Broj osoba u župi 2008. godine = 52
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,6
SVILAJ
Broj obitelji 2008. godine = 450
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.400
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1
ŠPIONICA
Broj obitelji 2008. godine = 475
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.500
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1
TIŠINA
Broj obitelji 2008. godine = 179
Broj osoba u župi 2008. godine = 517
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,8
TOLISA
Broj obitelji 2008. godine = 3.050
Broj osoba u župi 2008. godine = 11.000
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,6
TURIĆ
Broj obitelji 2008. godine = 96
Broj osoba u župi 2008. godine = 185
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,9
ULICE
Broj obitelji 2008. godine = 370
Broj osoba u župi 2008. godine = 850
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,2
VIDOVICE
Broj obitelji 2008. godine = 384
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.044
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,7
ZOVIK
Broj obitelji 2008. godine = 404
Broj osoba u župi 2008. godine = 1.025
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,5
ŽERAVAC
Broj obitelji 2008. godine = 50
Broj osoba u župi 2008. godine = 120
Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,4
CIJELO PODRUČJE BOSANSKE POSAVINE KOJE PRIPADA VRHBOSANSKOJ NADBISKUPIJI
BROJ SVIH OBITELJI 2008. GODINE = 14.578
UKUPAN BROJ OSOBA 2008. GODINE = 42.991
PROSJEČAN BROJ ČLANOVA U OBITELJI ZA CIJELO PODRUČJE 2008. GODINE = 2,9
* * *
Sjedim i razmišljam. Ispred mene je statistika stanja Hrvata katolika, ona prije rata i najnovija iz 2008. godine, na području četiriju dekanata Vrhbosanske nadbiskupije, odnosno pedeset župa Bosanske Posavine. Ovdje,dakle nije riječ o Posavini koja pripada Banjalučkoj biskupiji, dakle ona od Bosanskog Broda prema zapadu, nego samo onaj dio od Bosanskog Broda, Dervente i Doboja prema istoku. Nesvjesno mi dolazi na jezik onaj famozni usklik pokojnog Mladena Delića: «Je li to moguće?» Ovaj put nije to usklik nego krik: «Da li je to doista moguće?» U glavi mi se sučeljavaju prošlost i budućnost ovoga meni dragog područja. Tu sam rođen. Tu sam rastao ili kako pjesma kaže: «Tu ostaše dani mnogi, dani moji bosonogi!» Je li moguće da je, u povijesnom poimanju «preko noći», s ovog područja nestalo 123.331 njegov stanovnik – Hrvat, katolik? Je li moguće da nekadašnje župe koje su imale po nekoliko tisuća vjernika danas imaju svega nekoliko desetaka, pretežno staraca i starica? Teška srca moram sam sebi priznati: Nažalost, moguće je. To je stvarnost. Govore nam to gornje statistike Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog koje su njemu dostavili svećenici s terena koncem 2008. godine. Kada izreknemo ili čujemo neku brojku onda nam možda nije u potpunosti do svijsti stigla sva njezina snaga, dramatičnost ili veličina. Stoga, poigrajmo se malo maštom. Idemo postrojiti jednoga uz drugog u jedan red sve ove Posavljake dajući svakome po pola metra prostora. Stroj bi bio dugačak
U svih pedeset župa do temelja su porušene ili u dobroj mjeri oštećene sve župske crkve. Dakle pedeset župskih crkava. Koliko filijalnih crkava i kapela, tko zna. Koliko župnih ureda? Koliko ostalih građevina: vjeronaučnih sala, garaža..? Koliko je uništeno župskih knjižnica, arhiva, misnog ruha i posuđa, crkvenog i župskog namještaja..?Većina ovih župskih crkava preživjela je Drugi svjetski rat i njegovo poraće koje nije ni najmanje bilo sklono bilo kojoj vjeri na ovim područjima, posebno katoličkoj. Neke od tih crkava su prema svim propisima uživale zaštitu zbog svoje starine ili umjetničke vrijednosti koju su imale. Na prvom mjestu želim ovdje spomenuti samostan i župsku crkvu na Plehanu koja je građena od 1898. do 1902. godine. Slijedi Bijelo Brdo s crkvom iz 1935. godine. Bosanski Brod 1907. Foča 1933. Koraće 1922. Novo Selo 1918. Boće 1926. Dubrave 1927. Gorice 1912. Gornja Dubica 1858. Modriča 1888. Odžak 1908. Pećnik 1886. Svilaj 1914. Bosanski Šamac 1925. Ovdje su nabrojene samo one crkve koje su građene prije Drugoga svjetskog rata. Bio bi propust ne spomenuti posebno prekrasnu samostansku a kasnije i župsku crkvu Žalosne Gospe u Čardaku. Bila je to poklon crkva Vrhbosanskog nadbiskupa, sluge Božjeg Josipa Stadlera, sestrama Služavkama Malog Isusa s oltarom koji je poklonio car Franjo Josip, u kojoj je bila, u cijeloj Vrhbosanskoj nadbiskupiji a možda i šire, najveća površina mozaika. Ne umanjujući vrijednost ni svih ostalih crkava novijeg datuma, ovdje ću spomenuti župsku crkvu u Derventi koja je slovila kao najljepša crkva moderne arhitekture u cijeloj nadbiskupiji vrlo skladno prilagođena liturgijskim propisima. Ptrojektirala ju je gđica Josipa Šponar. Prostor ne dopušta, a sigurno mnogo toga nije mi ni poznato da se osvrnem i na druge župe. Očekujem da se na ovoj stranici jave svi koji još nešto žele reći na ovu temu. Sve ovo gore spomento je materijalne naravi. Kolika je tek vjerska pustoš nastala poslije ovog rata, nemoguće je u potpunosti procijeniti. Uzet ću samo jedan podatak. Donosim ga iz knjige «Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća». U toj knjizi stoji između ostalog i poglavlje: «Popis živućih redovničkih i dijecezanskih svećenika s područja Vrhbosanske nadbiskupije». U tom popisu navedena su imena 413 svećenika, redovničkih i dijecezanskih. Od tih 413 svećenika, njih 163 su rođeni u Bosanskoj Posavini. Sam Garevac je tijekom svoje novije povijesti dao 16 svećenika od kojih su dvojica pokojni: Filip Mašić i Nikola Burić, dvojica napustili svećeništvo: Josip Perković i Marko Perković dok je 12 još živih. Broj časnih sestara s ovog područja nije mi poznat ali je sigurno barem toliki koliki i broj svećenika a možda i veći. Koliko je ovo područje iznjedrilo ostalih intelektualaca: liječnika, pravnika, sudaca, veterinara, inžinjera raznih struka i ostalih, trebalo bi istražiti.
Podaci koji su u gornjoj statistici doneseni su najsvježiji izvještaji župnika. U njima je dakle riječ o vjernicima koji su bili registrirani kod župnika. Broj je sigurno veći ako se uzmu u obzir i oni Hrvati koji su živjeli na tom području i protjerani su a nisu bili registrirani u župskim statistikama. Tu je i još jedna nepobitna činjenica. Bosnu i Hercegovinu pa prema tome i Bosansku Posavinu nije u tolikoj mjeri zahvatila pošast «bijele kuge» kao druga hrvatska područja pa se kroz cijelu njezinu povijest do najnovijeg doba u katoličkim obiteljima rađalo više djece – ne samo jedno ili dvoje. Za neke od njih nije bilo kruha na vlastitom ognjištu pa su odlazili uglavnom na područje današnje Republike Hrvatske, posebno u okolicu Osijeka, Đakova, Vinkovaca i Slavonskog Broda. Svojim dolaskom u ta područja davali su svježu krv hrvatskom narodu u Hrvatskoj koju je davno zahvatila «bijela kuga». Oni koji su ostajali na svojim ognjištima nastavili su rađati. U mnogim područjima današnje Republike Hrvatske, mislim na razdoblje prije Domovinskog rata, mnogi njezini stanovnici su prva, druga ili treća generacija «Bosanaca i Hercegovaca». Posebno je to izraženo na području Đakovako-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije.
Možda ovo zvuči patetično. Statistike demografskog stanja u Republici Hrvatskoj nažalost to potvrđuju. Najnoviji službeni podaci govore da je prošle godine u Republici Hrvatskoj preko devet tisuća više umrlih nego rođenih. Ako ovom broju dodamo (odnosno oduzmeno) djecu koja se iz Hercegovine rađaju u primorskim gradovima i registriraju kao novorođenčad Hrvatske, onda je situacija još gora.
Ideolozi sotonskog plana uništenja Katoličke Crkve u Hrvatskoj, koji djeluju već dugo, došli su na paklensku ideju: ako želimo što prije ostvariti svoj cilj, trebamo podrezati korijen Hrvatstva i katoličanstva u Bosni i Hercegovini jer ćemo i na taj način onemogućiti demografski prirast Hrvata katolika iz Bosne i Hercegovine. Okomili su se na najkompaktinije hrvatskokatoličko područje u Bosni i Hercegovini na Bosansku Posavinu.
Što sada reći nakon ove tužne analize?
Bezbroj puta postavljano je pitanje, koja je vrsta rata bila u bivšoj Jugoslaviji. Razna tumačenja i različiti odgovori. Jedni kažu da je to bio međunacionalni sukob. Drugi kažu vjerski rat. Treći kažu građanski. Neki pak kažu da je to bio rat balkanskih plemena. Biti ću slobodan izreći svoje osobno mišljenje i ograničiti ga na područje Bosanske Posavine. Mislim da je na ovom prostoru ratovao sam Sotona. Ovdje je pakao zaigrao svoje kolo. Da nije tako, zbog čega bi, i tko bi, s tolikom mržnjom (ili radošću) oskvrnjivao svetinje jednog naroda. Tko bi, osim Sotone, i zbog čega bi tako nemilosrdno palio i sa zemljom sravnjivao crkve koje su simbol jedne vjere. Tko bi, osim Sotone, s veseljem vršio nuždu na oltarima, mokrio u kaleže, bajonetom kopao oči na kipovima svetaca, ispaljivao rafale na raspetog Krista. Mislim nitko osim đavla. A svega toga je u prošlom ratu bilo. Stoga su svi oni koji su radili da Bosanska posavina «nestane» svjesno ili nesvjesno, igrali kolo đavlom.
Evo to je ono što se zbilo.
Kada navečer liježem u krevet, pa i kada zaspim često u mislima i u snu šetam Posavinom. Čujem kako u zoru pijetlovi kukuriču, kako psi laju na pun mjesec. Čujem dreku gusaka, smijeh i vrisku djece, kakoćanje kokoša. Osjetim miris suhog sijena. A kada se probudim ili dođem k sebi ništa od svega toga. Posavina i u pol dana kao u pol noći - spava. Ne laju psi, ne kakoću kokoši, djeteta skoro nigdje. Sve je ono samo u mojoj glavi, u mojoj mašti, u mojim snovima.
A budućnost Posavine? To samo dragi Bog zna. Po onome kako danas i ovih godina stvari stoje, nije dobro. Teško mi je i volio bih o tome ne misliti, no život je život. Treba ga iz Božje ruke prihavtiti onakvoga kakav jest, pa makar bio ne znam kako gorak.
Prema gornjoj statisti predstoji nam još veća tragedija. Naime u većini gore navedenih župa broj osoba po obitelji je dvoje, čak negdje i manje. Kada se zbroji cijelo područje prosjek je tek 2,9 osoba po obitelji. U razgovoru sa bilo kojim od župnika s ovog područja čut ćete istu konstataciju: Sve su to uglavnom starci i starice. Idemo dalje. Uspoređujući 2008. sa 2007. godinom statistika kaže da su za godinu dana na tom području 562 osobe manje. Samo za godinu dana. Da je Kineza za toliko manje ni primijetilo se ne bi, ali za ovo područje je to strahovito velika brojka. Ne daj Bože da se tako nastavi. Nažalost sve su prilike da hoće. Nema tko rađati a oni koji su otišli ne vraćaju se.
Prošlo je više od petnaest godina od svršetka Domovinskog rata. Ima li smisla uopće više govoriti o povratku? Kada kažem povratak i povratnik, mislim na one koji će na ovo područje donositi život. Dakle na mlade. Mislim da je odgovor na ovo pitanje dao jedan desetgodišnji dječak koji je došao odnekud iz «inozemstva» na blagoslov zvona u Čardak. O tome je pisao Katolički tjednik iz Sarajeva. Na pitanje novinara kako mu se sviđa u Čardaku, dječak odgovara: «Ovdje je jako lijepo. Dolazit ću sve dotle dok mi djed bude živ!» Evo to je odgovor koji je dalo jedno dijete na sva naša naklapanja o povratku. Na koncu, tko od njega i tolikih njegovih vršnjaka može očekivati povratak. Oni nisu odavde ni otišli. Rođen je «tamo negdje». Školuje se i razmišlja o svojoj budućnosti «tamo negdje». Kako će se netko negdje vratiti kada odatle nije otišao? Daj Bože da netko iz moje glave preseli sve one pijevce, guske, pse i kokoši u posavska dvorišta. Daj Bože da stvarno čujem vrisku djece.
Republika Hrvatska je po svršetku Domovinskog rata velike nade polagala u povratak Hrvata iz inozemstva posebno iz Amerike i Australije. Osnovano je i «Ministarstvo povratka i useljeništva». U poče
